ALERGOLOGIJA

Paleček Ivan, Čvorišćec Branimir, Lipozenčić Jasna

Povijest alergologije u Hrvatskoj

Izučavanje određene struke u okviru medicinske znanosti najobjektivnije ćemo procijeniti ako analiziramo podatke objavljene u stručnoj literaturi. Objavljena otkrića ogledalo su ondašnjeg vremena, potiču na dalje znanstvene izazove. Često se divimo kako se do tih zaključaka došlo samo na osnovi izvanrednih kliničkih zapažanja. Gdje je bila Hrvatska u vrijeme prvih otkrića iz alergologije i imunologije? Gdje je bila od Kochova temeljnog pokusa 1906, Pirquetova 1906. ili Richteova i Portierova 1902., uz imena brojnih utemeljitelja "nove nauke"?

Ernst Mayerhofer je vec 1909., a zatim sa suradnicima u Liječničkom vijesniku 1928. upozorio na značenje alergije u dječjoj dobi. Navode se podaci da kod 70% umjetno hranjene djece nalazimo antitijela izazvana alergenom kravljeg mlijeka, a da su tzv. toksični egzantemi novorođencadi alergijske geneze i popraćeni leukopenijom i eozinofilijom. Ivan Hugo Botteri je među prvima u svijetu uveo kožni test za dijagnozu ehinokokoze, na osnovi alergijske kožne reakcije na alergen toga parazita. Nezaobilazni su radovi Frana Kogoja, po kojem je naša dermatovenerologija postala poznata u svijetu, a dobila je svoje mjesto u alergologiji i kliničkoj imunologiji. Njegov publicistički rad "O alergologiji", "L' allergie, cest la vie", zapocinje 1926. uz znatne doprinose na podrucju dermatomikoza, epidemiologije i serologije sifilisa, urtikarije, strofulusa, pruringa, "dijagnostike alergijskih bolesti", vaskulitisa, alergije na lijekove, alergodermija, otkrica mljetske bolesti 1937. i brojnih drugih priloga. Vinko Vuletić je kao internist zadužio hrvatsku alergologiju i svijet ranim radovima o dijagnostici i terapiji bronhalne astme i peludne hunjavice te o istraživanju disanja u astmatičara objavljenim daleke 1931. - 1934. godine u Liječničkom vijesniku. Prodoran organizator i inicijator je akademik F. Kogoj. Na njegovu inicijativu osnovana je 1948. u okviru Dermatološke klinike Alergološka stanica i Ambulanta za profesionalne kožne bolesti u Zagrebu, 1956. Alergološki laboratorij u Rijeci ("Braća Sobol"), 1957. Alergološki odsjek u Rijeci ("Dr. Kučić"). Isto tako je 1951. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti JAZU na inicijativu akademika Kogoja organizirala "Simposijum o alergiji", publicirala JAZU 1952. godine. Kao značajku tog simpozija, valja spomenuti da su, povezano s alergologijom, obrađena pojedina područja medicine. Uz urednika F. Kogoja (dermatovenerologija), eksperimentalnu podlogu alergije obradio je Petar Sokolić, endokrini sustav Vuk Vrhovac, bronhalnu astmu Vinko Vuletić, alergiju i digestivni trakt Arpad Hahn, tuberkulozu Stanko Ibler, alergiju u neurologiji Radovan Lopašić, otorinolaringologiju Srećko Podvinec, u stomatologiji Ivo Čupar, a Branko Kesić obradio je profesionalne alergijske bolesti.
Godine 1952., također na inicijativu F. Kogoja, osnovana je Alergološka sekcija Zbora liječnika Hrvatske, koja je okupila više desetaka članova. F. Kogoj bio je njen prvi predsjednik, a Štefanija Puretic tajnica. Voditelji sekcije bili su niz godina, a kasnije je F. Kogoj izabran za doživotnog počasnog predsjednika.
Dva su značajna čimbenika omogućila zamah u razvoju hrvatske alergologije. Prvi je činjenica da je od 1956. u tadašnjem Serovakcinalnom zavodu (kasnije imunološkom zavodu) započela proizvodnja alergena za testiranje i desenzibilizaciju. Na tom su osobito radili Neda Keler-Kubelka i Miroslav-Miro Mimica. U svibnju 1959. održan je u Beogradu godišnji tzv. "Mali sastanak Evropske akademije za alergologiju", na kojem je prikazan rad s alergenima domaće proizvodnje kao i prva iskustva na tom području. Drugi, značajan čimbenik za hrvatsku alergologiju je ispitivanje peluda u zraku tijekom polinacije, a pionirski rad na tom podrucju pripada Ivi Volarić-Mršić. U nas je ispitivano područje grada Zagreba i otoka Hvara, a prvi rezultati prikazani su 1959. također na spomenutom sastanku Evropske akademije. To su bili i najznačajniji prilozi iz naše zemlje na tom sastanku. Kretanje peluda u zraku prati danas svaka suvremena zemlja, a bolesnici bivaju obaviješteni javnim medijima. Rezultati ispitivanja u Hrvatskoj objavljeni su 1960. u Acta allergologica i u peludskom kalendaru Europe. U novije vrijeme ta ispitivanja vodi Željka Eberhardt-Lovašen uz podršku više radnih skupina alergologa u Hrvatskoj, ali se taj rad temelji isključivo na entuzijazmu pojedinaca (Nikša Sindik, Karmen Kavuric-Hafner, Branko Cvorišćec i drugi). Za organizaciju takve službe nikad nema sredstava, a zatvaraju se oči pred činjenicom da je pelud ambrozije od 1970. do 1982. na području Zagreba porastao više od 50 puta.
S obzirom na izvanredne klimatske prilike, hrvatska obala ima kao malo koja zemlja veoma dobre uvjete za liječenje astme uz pomoć klimatskih faktora. Te su pogodnosti opažene vec davno, pa je tako 1988. proslavljena stota obljetnica Bolnice za dječje bolesti u Velom Lošinju. Godine 1964. održan je Međunarodni alergološki simpozij (Zagreb, Split, Hvar) u organizaciji JAZU uz sudjelovanje alergološke sekcije ZLH, od 5. do 9. svibnja, s glavnom temom "Klima i alergija", uz prisutnost tada najpoznatijih imena europske alergologije. Tada je na inicijativu F. Kogoja i predsjednika JAZU Grge Novaka osnovan Europski klimatski centar za liječenje alergijskih bolesti na otoku Hvaru, a u osnivačkom odboru jedan od predsjednika bio je i W. I. O. van Ufford iz Nizozemske. Tu je bio i R. Surinyach iz Barcelone i Mladen Debelić kao jedan od suradnika, kasnije i predsjednik Europske akademije za alergologiju i kliničku imunologiju, koji je do današnjih dana učinio mnogo korisnog za razvoj alergologije u Hrvatskoj. Uz te centre osnivani su i centri za liječenje u Dubrovniku, Baškoj Vodi, Dječjem Selu kod Makarske, u Rabu i Crikvenici. Godine 1961., od 16. do 18. listopada, članovi Alergološke sekcije organizirali su u Zagrebu "Prvi kongres alergologa Jugoslavije". Predsjednik organizacijskog odbora bio je Fran Kogoj, a Sekcija je umnožila gradu za alergološku bibliografiju od 1913. do 1961. s više od 300 naslova. Po organizaciji i stručnosti kongres je bio veoma uspješan.
Godine 1962. Sekcija je povodom svoje desete godišnjice organizirala "Prvi stručni sastanak alergologa Jugoslavije" u Dubrovniku od 18. do 10. listopada, a u organizaciji je sudjelovala i Bolnica za alergijske bolesti organa za disanje Lapad. S obzirom na to što liječnici u Hrvatskoj pokazuju sve veći interes za alergologiju, osijeća se potreba za organiziranim stručnim usavršavanjem iz toga područja. U okviru III. kongresa liječnika Hrvatske Miro Mimica organizira seminar "Osnove kliničke alergologije", koji s od 12. do 14. studenoga 1964. održao u bolnici "Dr. Josip Kajfeš" i u dermatovenerološkoj klinici u Zagrebu. Seminar se sastojao od niza predavanja i demonstracija praktičnog rada. Pohađalo ga je 25 polaznika, koji su o tome dobili potvrdu. Polaznici su bili iz svih krajeva Hrvatske, pa se tako proširila mreža centara koji su se bavili alergologijom.
Godine 1965. izabran je novi Upravni odbor Sekcije sa Zvonimirom Krajinom kao predsjednikom. U odsutnosti predsjednika 1968. - 1969. dužnost je vršio Sead Midžić. Za tajnicu je izabrana Neda Keler-Kubelka.
U veljaci 1966. Sekcija je organizirala panel-diskusiju "Alergija za prakticara", zajedno s podružnicom Zbora lijecnika Hrvatske (ZLH) Zagreb. U ožujku 1967. Alergološka sekcija ZLH organizirala je "Prvo republicko savjetovanje alergologa Hrvatske".
U svibnju 1967. održan je u Hvaru, povodom stote obljetnice JAZU "Simpozij o alergozama respiratornog trakta", na kojem su intenzivno sudjelovali i suradivali članovi Alergološke sekcije, koji su sa svojim radovima sudjelovali na svim kongresima alergologa Jugoslavije, 1965. na II. kongresu u Beogradu s desetak radova i na III. kongresu 1968. u Sarajevu s 15 zapaženih radova, medu njima i prvim iskustvima u liječenju s depot-preparatom alergena kućne prašine.

Godine 1970. izabran je novi upravni odbor. Za predsjednika izabran je Miro Mimica, a za tajnika Ivan Paleček. Godine 1972. I. Paleček preuzima dužnost podpredsjednika, a za tajnicu je izabrana Božica Kanceljak - Macan. Rad Sekcije u to je vrijeme veoma intenzivan. Sekcija se aktivno povezala sa Hrvatskim imunološkim društvom, pa se od 1970. brojni sastanci obicno održavaju zajednički i više nego jedanput mjesečno. To je vrijeme kad povezivanje praktičara i bazičara postaje nužnost! Razvili su se novi in vitro testovi, čiju je valjanost trebalo procijeniti u praksi Provodila su se kvantitativna određivanja imunoglobulina, testovi degranulacije bazofilnih leukocita i štakorskih mastocita, test limfoblasticne transformacije, inhibicije migracije leukocita i dr. Ta se suradnja očitovala na IV. kongresu alergologa Jugoslavije od 21. do 23. rujna 1972. u Ljubljani, uz sudjelovanje Društva imunologa.

Prof.dr.sc. Branimir Čvorišćec

Na kongresu je Hrvatska predstavljena s 31 referatom, a znacajan je bio i udio Hrvatske u organizaciji tog kongresa. Alergološka sekcija uclanjena je preko Udruženja alergologa Jugoslavije u Europsku akademiju za Alergologiju (kasnije) i kliničku imunologiju (EAACI) te u internacionalno alergološko društvo. Godine 1978. to je članstvo obnovljeno, međutim, i 1996. kada je Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju (HDAKI) međunarodno priznato, učlanjeno je u europsku akademiju za alergologiju i kliničku imunologiju (EAACI). Plačanje članarine međunarodnim udruženjima bio je problem. Alergološka sekcija nije imala svog stalnog časopisa. Uz publikacije na kongresima i znanstvenim skupovima od 1973. povremeno izlazi "Glasilo alergološkog centra JAZU" u Hvaru, u kojem su urednici i aktivni sudionici uglavnom članovi naše Sekcije. Godine 1973. Sekcija broji 68 članova.
Od 23. rujna 1972, tj. od Glavne godišnje skupštine Udruženja alergologa Jugoslavije, sjedište udruženja je u Zagrebu. Za predsjednika je izabran Zvonimir Krajina, za tajnika Željko Poljak, za II. tajnika Ivan Paleček, a većinu odbora su činili članovi naše Sekcije. Godine 1974. od 25. do 26. listopada, održan je u Hvaru peti znanstveni sastanak alergologa Jugoslavije s dvije glavne teme: "Evaluacija alergoloških testova in vivo i in vitro", čiji je nosilac bio Branimir Cvorišćec, a za "Terapiju alergijskih bolesti dišnih putova u djece i odraslih" nosilac je bila Draga Černelč. Održano je 48 referata, od toga 18 iz Hrvatske. Medu zapaženim referatima iz Hrvatske bili su referati o in vitro testovima (RIST i RAST) i o in vitro testovima za dokazivanje celularne imunosti.
Od 24. do 26. svibnja 1976. Sekcija organizira peti kongres alergologa Jugoslavije. Na tom velebnom skupu u prostorima hotela "Solaris" kod Šibenika iz Hrvatske sudjeluju 23 referenta sa 27 referata. Od novih područja na tom kongresu znacajna su bila istraživanja na području imunogenetike. Dogovoreno je, sukladno sa suvremenim stremljenjima, da Udruženje i Sekcija promijene ime. Od tada se naša Sekcija zove: Sekcija za alergologiju i kliničku imunologiju ZLH (SAKI - ZLH).
Neosporno je da interes za alergologijom raste, pa se osijeća potreba za organiziranom edukacijom iz toga područja. Potkraj 1972. ZLH poziva sve sekcije da predlože programe specijalizacija, odnosno supspecijalizacija. Alergološka sekcija ZLH daje 20. veljace 1973. svoj prijedlog za supspecijalizaciju iz alergologije kao interdisciplinarnu užu specijalnost za liječnike raznih struka: interne medicine, dermatovenerologije, otorinolaringologije, okulistike, pneumofiziologije i medicine rada, a u trajanju od godine dana. S obzirom na to da u bivšoj državi to pitanje nije bilo do kraja riješeno iz preliminarnih programa, koji su se u meduvremenu mijenjali, SAKI je dala znatan doprinos u razvoju poslijediplomskog studija iz alergologije i klinicke imunologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Rad je zapoceo M. Mimica uz pomoc I. Palečeka, a nastavio Vladimir Kolbas. Željko Poljak je kao nastavnik Medicinskog fakulteta uspio 1979. ostvariti poslijediplomsku nastavu. Interes je bio zaista velik, jer se vec prve godine prijavilo 40 kandidata. Ž. Poljak je o tome opširno izvjestio o 378 polaznika u Radu HAZU 1994., povodom 40-godišnjice Sekcije za alergologiju i kliničku imunologiju (SAKI). Poslijediplomska nastava održala se do danas, a drugu godinu studija i naslov magistra medicinskih znanosti stekao je 71 polaznik (19% od ukupno 378 upisanih liječnika do kraja 1992.)
Izborna godišnja skupština SAKI održana je 3. lipnja 1974. Za predsjednika je izabran Vladimir Kolbas, a za tajnicu Renata Lokar. Mandat novog odbora trajao je do 12. lipnja 1978. Uz aktivnosti na izradi programa poslijediplomske nastave postavilo se pitanje; "Što s onima koji se godinama bave alergologijom, a nemaju nikakav status?" Na sastanku Upravnog odbora Sekcije 29. travnja 1976. predloženo je da se na predstojećem Petom kongresu alergologa u Šibeniku zatraži od saveznog sekretarijata za zdravlje i Saveza liječničkih društava priznavanje statusa specijalista alergologa. Naša Sekcija dala je rigorozan prijedlog kriterija za takav naslov, najmanje deset godina rada pretežno u alergologiji i barem pet znanstvenih radova iz tog područja, te sudjelovanje na znanstvenim skupovima, uz organizacijsko edukativne aktivnosti. Na godišnjoj skupštini Udruženja 1976. u Šibeniku taj je prijedlog prihvaćen, pa je Skupština udruženja alergologa na iduća dva kongresa (u Strugi 1980. i u Igalu 1984.) dvadesetorici kolega i kolegica iz Hrvatske dodijelila diplome s naslovom: alergolog i klinički imunolog. To su bili naši eminentni strucnjaci, ne samo kliničari, nego i oni iz bazičnih struka. Savezni sekretarijat za zdravlje nije u tome sudjelovao. Kongresi liječnika Hrvatske rijetko zaobiđu alergologiju. Za promicanje interesa za alergologiju i kliničku imunologiju posebno je bio važan Šesti konres lijecnika Hrvatske 1974., povodom stote obljetnice ZLH. U okviru toga kongresa, Sekcija organizira simpozij "In vitro testovi u dijagnostici alergije". Nosilac teme je I. Paleček, a sa 6 koreferata i 13 koreferenata simpozij je održan 28. veljače 1974. u Zavodu za farmakologiju na Šalati. Svi referati publicirani su u suplementu liječničkog vijesnika. Tijekom mandata novog odbora u četiri godine održano je 16 stručnih sastanaka s 22 referata. Na pet kongresa (2 u zemlji i 3 u inozemstvu) i osam znanstvenih skupova (4 u zemlji i 4 u inozemstvu) članovi Sekcije pokazali su zavidnu aktivnost. Sudjelovalo je ukupno 48 referenata sa 121 referatom. Godine 1978. taj broj clanova Sekcije popeo se na 85.
Dana 12. lipnja 1978, izabran je novi odbor Sekcije. Za predsjednika je izabran Željko Poljak, za tajnika Drago Buneta. Za vrijeme mandata novog odbora SAKI je organizirala značajan skup: "Seminar o respiracijskim alergozama" od 28. do 29. rujna 1979. Obrađena je 21 tema. Već tradicionalno dobra suradnja s hrvatskim imunološkim društvom očitovala se u uvodnom dijelu seminara, gdje su kolege imunolozi bazičnih struka sudjelovali u panel-diskusiji: imunološki mehanizmi zbog kojih nastaju oštećenja u alergijskim reakcijama. Moderator je bio Dragan Dekaris. U seminaru su najaktivniji članovi Sekcije obradili aktualne teme iz područja respiracijskih alergoza, od epidemiologije, patofizioloških karakteristika, dijagnostike, i in vitro, i in vivo, te klinike i liječenja. Za vrijeme mandata tog odbora do kraja studenog 1980. održano je šest sastanaka Sekcije s desetak tema uz još četiri zajedno s imunološkim društvom i drugim sekcijama i društvima. Tako je 6. ožujka 1979., cak šest sekcija i društava sudjelovalo na predavanju Nikše Allegrettija "Informacija, prepoznavanje, prirodna selekcija". Aktivnost Sekcije bila je u drugoj polovici mandata nešto slabija, ali je tada započela poslijediplomska nastava, u kojoj je dosta članova Sekcije bilo angažirano. Aktivnost naših članova zapažena je na svim domaćim i međunarodnim skupovima i na takvoj aktivnosti Sekcija može biti zadovoljna. Sekcija je organizirala skupne posjete X. medunarodnom kongresu u Jeruzalemu 1979. i XI. kongresu EAACI u Beču 1980. godine.

Dana 24. studenoga 1980. izabran je novi odbor. Za predsjednika je izabran Branimir Cvorišćec, a za tajnika Ivan Paleček. Novoizabrani predsjednik je zadnjih desetak godina kao aktivan podpredsjednik i član UO sekcije zaslužan kao glavni autor za organizaciju Alergološke službe u Hrvatskoj prema programu objavljenom u Biltenu Medicinske Akademije ZLH; 12; 34, 1979. Rad Sekcije bio je veoma aktivan. Za vrijeme prvog mandata novog odbora do 19. prosinca 1984. održanno je ukupno 18 sastanaka, od cega 11 s drugim sekcijama ZLH-e ili s Hrvatskim imunološkim društvom (HID). Medu intersekcijskim sastancima valja istaknuti "Okrugli stol o malignom melanomu" i "Raspravu o dijagnostičkim postupcima u kliničkoj imunologiji". Teme na našim redovitim sastancima bile su raznolike, a odnosile su se na praktične kliničke probleme u alergologiji, kao što su alergijske manifestacije u otorinolaringologiji, polinoza, aspergiloza, aspirinska astma, penicilinska alergija, adrenergicni receptori u bronhalnoj astmi te važne teme iz imunologije, primjerice o imunim kompleksima, imunodeficijencijama i druge.

Doc.dr.sc. Ivan Paleček

U nizu referata sudjelovali su gosti iz inozemstva. Posebno mjesto treba dati simpoziju "Standardizacija dijagnostičkih postupaka u alergologiji i kliničkoj imunologiji", koji je dugo pripreman i održan od 21. do 22. listopada 1983, pod pokroviteljstvom ZLH a u prostorijama hotela "Interkontinental" u Zagrebu. Taj simpozij okupio je više od sto sudionika, dvostruko više od optimalne procjene. Među njima bili su zastupljeni stručnjaci iz svih republika i pokrajina. Simpozij je obradio ove teme: standardizacija nazivlja u imunologiji, standardizacija anketnih upita u alergologiji (standardizirana anamneza), standardizacija alergijskih pripravaka za testiranje te standardizacija postupaka pri izvodenju kožnih i drugih testova, kao i testova in viro. Tiskana je knjiga sa više od sto strana, koju su sudionici primili pri dolasku na simpozij. Urednici su bili B. Cvorišćec, D. Dekaris i I. Paleček. Na simpoziju su sudjelovali i profesori Einarson i Dreborg iz Švedske.
Sekcija se aktivno angažirala na organizaciji putovanja na međunarodne kongrese. Tako je na XI. međunarodnom kongresu alergologa i kliničkih imunologa u Londonu od 17. d 22. listopada 1982. prisustvovalo dvadesetak naših članova sa šest referata ili postera. Uspješno je organizirano i putovanje u Firenzu na Internacionalni simpozij o prevenciji alergijskih bolesti od 23. do 27. lipnja 1984. O značajnim imunološkim skupovima iste godine izvijestili su članovi Sekcije Branko Vitale i M. Jurin. U međuvremenu je poboljšana aktivnost Udruženja alergologa i kliničkih imunologa Jugoslavije, a predsjednik i tajnik delegirani su u UO udruženja. Rasprave su se vodile o novom zakonu o specijalizacijama te o organizaciji znanstvenih skupova i kongresa. Na simpoziju "Novi aspekti u lijecenju astme" 1982. u Herceg Novom referirali su Zdenko Tudman, Tihomil Beritić i Ivo Bakran. Iduce, 1982. godine, od 3. do 4. rujna, također u Herceg Novom, održan je Sedmi naučni sastanak alergologa i kliničkih imunologa Jugoslavije, sa znatnim učešćem članova naše Sekcije. Na kongresu pneumofiziologa u Portorožu od 8. do 19. lipnja 1983. sudjelovali su članovi Sekcije s devet referata. Sedmi kongres alergologa i kliničkih imunologa Jugoslavije održan je u Igalu od 3. do 6. listopada 1984. Sekcija je dobila zadatak da organizira okrugli stol o medikamentnoj alergiji, čiji je voditelj bio I. Paleček. Članovi Sekcije sudjelovali su i u okruglim stolovima o profesionalnim bolestima i o nutritivnoj alergiji, i to: B. Čvorišćec, B. Kanceljak-Macan, Jasna Lipozenčić, V. Milavec Puretić, Z. Periš i mnogi drugi s nizom zapaženih referata u okviru programa kongresa. Očito je da su se potrebe za alergološkom službom povećale, a bolesti iz tog kruga veoma su aktualne. Tako se pri kraju 1984. broj članova Sekcije povećao na 135. Mnoge kolege iz drugih republika žele se s njom povezati te dobiti informacije i materijale. Na Izbornoj skupštini 19. prosinca 1984. predloženo je da se Izvještaj tajnika objavi u Liječničkom vjesniku, što je i učinjeno (1985., 107:409). Na inzistiranje članova Sekcije mandat dosadašnjem odboru produžen je uz manje izmjene. Ž. Poljak je i dalje delegat u uredništvu Lijecnickog vjesnika, a D. Dekaris delegat HID-u. Od 23. do 24. listopada 1985. održan je u Opatiji Prvi kongres imunologa Jugoslavije, na kojem su članovi Sekcije sudjelovali kao organizatori i predavači. Medu brojnim radovima na tom kongresu je prvi put prikazana biološka standardizacija peluda trave dacatylis glomerata, metodom RAST inhibicije, za što su zaslužni Asja Stipić - Marković, Neva Sket - Janković i drugi. To je bila prva faza stvaranja nacionalnog standarda biološke potencije pojedinog alergena. Do današnjih dana, zahvaljujući suradnji sa Imunološkim zavodom, takva standardizacija učinjena je i na alergen grinje Dermatophagoides pteronissynus, te na pelud korova Ambrosia artemisiifolia. Korov Ambrozija posebno u novim naseljima Zagreba i okolice, značajan je medicinski i epidemiološko-ekološki problem kao primjer nebrige za okoliš. Od listopada 1984. sjedište Udruženja alergologa i kliničkih imunologa Jugoslavije (UAKIJ) je u Vojvodini. Predsjednik i tajnik naše Sekcije kao delegati u UAKIJ zapaženi su kreatori stručnog programa. Osmi znanstveni sastanak UAKIJ održan je u Sremskoj Kamenici, 3.-4. prosinca 1986. s glavnom temom "Terapija alergijskih stanja", a referenti iz Hrvatske bili su zapaženi po solidnim suvremenim prilozima. Osmi kongres UAKIJ održan je u Novom Sadu od 12. do 15. listopada 1988., a po glavnim temama i okruglim stolovima nosioci su bili naši clanovi, i to: D. Dekaris "Alergološko-imunološka dijagnostika", B. Čvorišćec "Standardizacija alergena", I. Paleček "Pseudoalergijske reakcije", što je gotovo polovica glavnih tema. Pripreme za te brojne skupove, uključujući i skupove značajne u inozemstvu, primjerice "Interasma 87" u Barceloni s više priloga naših članova, a posebno VIII. evropski imunološki kongres u Zagrebu, od 30. kolovoza - 5. rujna 1987. s B. Vitaleom kao predsjednikom organizacijskog odbora, uz nesebičnu pomoć naših članova ne samo u organizaciji, nego i kao sudionici referenti i konferenti. VIII. evropski imunološki kongres u Zagrebu svakako je bio veliko priznanje našim znanstvenim dostignućima u kliničkoj imunologiji, a time i alergologiji. Za vrijeme tog mandata uspostavljena je suradnja s Austrijskim društvom za alergologiju i imunologiju, koja se i nastavlja. Dana 21. prosinca 1988. održana je godišnja skupština SAKI. Za predsjednika je izabran Drago Buneta, a za tajnicu Jasna Lipozenčić. Tijekom njihova mandata uvedene su diplome i priznanja zaslužnim članovima SAKI.
Održan je cjelodnevni simpozij "Klinički kolokvij" kao novost u aktivnosti SAKA. Svi aktivni sudionici prikazali su svoje rezultate i dijagnostičke postavke, a slušači su preuzeli znanja renomiranih stručnjaka. U raspravi na tom kliničkom kolokviju bile su dragocjene razmjene iskustava. Sudjelovalo je 120 članova društva uz organizirani i društveni program, a gost na tom skupu bio je naš najveći prijatelj alergolog i poticaj razvoja alergologije u Hrvatskoj Mladen Debelić.
Osim tog skupa održao je SAKI u listopadu 1992. u HAZU pod pokroviteljstvom Razreda za medicinske znanosti HAZU jubilarnu proslavu 40. obljetnice nastanka Alergološke sekcije "Allergologia croatica 1952 - 1992." U plenarnim predavanjima o velikanima u alergologiji, akademiku Kogoju i prof. Mayerhoferu, dan je tom prigodom pun pijetet, a izneseni su: sadašnje stanje znanstvenog i stručnog rada u alergologiji i kliničkoj imunologiji, suvremena temeljna imunološka istraživanja u nas, revijski pregledi najnovijih istraživanja nekih važnih imunoloških postavki i srodnih struka u svijetu. Najzaslužniji za izbor tema i sadržaja tog skupa bio je Drago Buneta. Dio radova s tog skupa tiskan je u "Radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti", Medicinska znanost, knjiga XXVII, Zagreb, 1944: 466. Godine 1989. od 21. do 22. veljače, održan je pod pokroviteljstvom JAZU, u suradnji s HID-om i SAKI simpozij: "Klinicka imunologija u nas", a 1990. izdana je publikacija na 590 stranica (urednici D. Dekaris i F. Culo) uz osvrte na stanje u svijetu i u nas. Obrađena su četiri važna područja: imunodijagnostika imunoloških bolesti, transplantacija, imunoterapija i epidemiologija. Sudjelovalo je 120 autora iz Hrvatske, pretežno alergologa i kliničkih imunologa.
Na izbornoj skupštini u veljači 1993. za predsjednika Hrvatskog društva za alergologiju i klinicku imunologiju (HDAKI) izabran je Ivo Bakran, a za tajnicu Mirna Sentić uz 132 člana HDAKI. Održano je 12 stručnih sastanaka i jednodnevni stručni skup "Prvi proljetni sastanak" u travnju 1994. U knjizi sažetaka (Bakran i Sentić) sa tog skupa obuhvaćene su teme: patofiziološki mehanizmi imunoterapije, procjena imunoterapije, alergenski pripravci, metode hiposenzibilizacije, indikacije i kontraindikacije za specifičnu imunoterapiju, pracenje učinka imunoterapije, Cost-benefit imunoterapije, kontaktna alergija "rush-imunoterapija", sniženje CD23+B stanica nakon "rush-imunoterapije", specifične imunoterapije peludne groznice u djece i drugih. Sastanak je bio i priprema za nastup naših članova na Stockholmskom kongresu i IAACI, a sažeci su tiskani u posebnoj knjižici sažetaka. Na zahtjev Ministarstva zdravstva napravljeni su dijagnostički i terapijski algoritmi, te prijedlog supspecijalizacije iz kliničke imunologije (Nada Cikeš, B. Cvorišcec, D. Dekaris).
Godine 1993. utemeljena je nagrada mladom istraživaču. Dobila ju je Jasenka Markeljević (KBC Rebro), koja je sudjelovala u radu imunološkog kongresa u Rotterdamu. U veljaci 1994. HDAKI je primljen u Europsku akademiju za alergologiju i kliničku imunologiju (EAACI). Clanovi HDAKI sudjelovali su u te dvije godine na skupovima u Rotterdamu 1994., Stockholmu 1994., u Nici, Grazu i Bledu (1994.). U financijskim potrebama oko organizacije skupova sudjelovale su farmaceutske tvrtke.
Na izbornoj skupštini za HDAKI 17. veljače 1995. za predsjednika je izabrana Jasna Lipozenčić, a za tajnicu Asja Stipić - Marković, predstavnik u EAACI, B. Cvorišćec, a u Liječničkom vijesniku Nada Čikeš, uz 20 članova Upravnog odbora (UO), 5 članova nadzornog i 5 članova komisije za etička pitanja. Novi Upravni odbor s predsjednicom aktivirao je rad na mjesečnim sastancima HDAKI, na kojima su bili aktivni članovi HDAKI. U stručnom radu sudjelovali su inozemni gosti iz SAD J. G. Brooks i R. Klein, Kapsenberg (Nizozemska), Drachenberg (Njemacka), Wheeler (Engleska), M. Debelić (Njemacka), J. Streilen (Boston), J. E. Stein-Streilen (Boston) i Jacobsen (Danska). U programu aktivnosti HDAKI održan je Internacionalni klinički kolokvij "Aktualnosti u kliničkoj i eksperimentalnoj alergologiji", pod pokroviteljstvom HAZU Razreda za medicinske znanosti 23. i 24. svibnja 1996. u palači HAZU u Zagrebu. Osim vanjskih gostiju sudjelovali su svi renomirani članovi HDAKI, a teme su bile: Epidemiologija i prevencija alergijskih bolesti, Alergijske bolesti kože, Terapija alergijskih bolesti; ukupno 45 autora s referatima. Svi su sažeci tiskani u knjizi sažetaka Kolokvija. Odaziv je bio velik, a rasprave bogate. Hrvatska liječnička komora, Komisija za trajno usavršavanje liječnika, okvalificirala je taj skup kao "domać i kongres" i kao takvom dodijelila 15 bodova predavacima i 10 bodova slušateljima. Predsjednica je u zaključku kolokvija istaknula da se tim Kliničkim kolokvijem želio postići edukativni znanstveno-istraživački skup, osvijetliti područja alergologije, posebice eksperimentalne i kliničke alergologije, predočiti osnove epidemiologije i njihovu kliničku ekspresiju i aktualnosti u liječenju, medu inim imunoterapijom. Dokazano je također da se u regionalnim centrima u Hrvatskoj istražuju moderne teme u alergologiji. U razdoblju od 1995. do 1997. održano je deset sastanaka UO HDAKI. Obavljene su predradnje i poslana dokumentacija za učlanjenje u Internacionalno društvo za alergologiju i kliničku imunologiju (IAACI). Dobivene su informacije da će HDAKI biti primljen u srpnju 1997.
Na Annual meeting EAACI u Budimpešti od 3. do 6. lipnja 1996. aktivno su sudjelovali članovi HDAKI s 11 radova, a na General Assembly prisustvovali su J. Lipozenčić i I. Bakran. Na internacionalnom simpoziju "Mechanisms in local immunity", Opatija 26. rujna 1996., sudjelovalo je aktivno sedam članova HDAKI. Tijekom dvogodišnjeg razdoblja održali su počasna predavanja - Javni sastanak u HAZU tri zaslužna člana HDAKI (Čvorišćec, Bakran, Reiner-Banovac), a u HLZ I. Paleček. U tom razdoblju izdano je prvi put u povijesti Društva osam brojeva informativnog glasila HDAKI "Vjesnik". Apricirana je bila molba za HDAKI u rad odgovarajućeg specijalističkog europskog "Boarda" ili "Collega Unions Europenue des medicine specialistet" (UEMS), kako bi HDAKI aktivno sudjelovala i u drugim europskim društvima.

Na Izbornoj skupštini HDAKI 20. veljače 1997. izabrana je za predsjednicu Nada Čikeš, dopredsjednicu Jasna Lipozenčić, a za tajnicu Mirna Sentić uz iste članove UO kao i u prethodnom mandatu. U daljnjem radu HDAKI je ostvarila priznanje alergologa i kliničkih imunologa putem Ministarstva zdravstva, a također se aktivirala u poslijediplomskom studiju iz alergologije i kliničke imunologije. Na izbornoj skupštini 13.05.2004 izabrano je novo čelništvo HDAKI; za predsjednicu je izabrana prim.dr.sc. Asja Stipić Marković, a za dopredsjednicu dr. Mirna Sentić.

Prof.dr.sc. Nada Čikeš

25.09.2004, po pokroviteljstvom Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb grada Zagreba i HLZ, održan je Godišnji sastanak HDAKI. Naši ugledni članovi održali su 15 plenarnih predavanja što možete naći u knjizi sažetaka koju smo tiskali. U njoj su predstavljene i aktivnosti svih hrvatskih alergologa zadnjih par godina u obliku sažetaka i radova. Tih alergoloških dana je otvorena i mjerna postaja za polene na krovu dubrovačke bolnice.
Dan iza godišnjeg sastanka bili smo domaćini GA2LEN/EAACI Summer School koje je promivirala Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju i našu zemlju te naše kolege koji su učestvovala kao predavači. Odvodećih ljudi Europe smo dobili pohvale, a što je još važnije, uspostavili smo neposredne kontakte s njima. Nije nevažno da smo zaradili i prve CME bodove koji će možda nekima u budućnosti koristiti kad se nađu na zajedničkom tržištu Europske zajednice. Ova ljetna škola prema mišljenju prof. Cauwenberga služit će kao standard za sve buduće škole EAACI što možete pročitati u pismu koje je nedavno upućeno svim našim sudionicima uz CD sa slikama naših aktivnosti.

To je veliki događaj za hrvatsku alergologiju i možemo biti ponosni na svoje društvo. EAACI newsletter je izvjestio o našoj školi. Od ostalih aktivnosti pod pokroviteljstvom društva u proteklom periodu imali smo i simpozij o primjeni intravenoznih imunoglobulina. Održan je godišnji sastanak HDAKI, u rujnu 2005. 17. i 18.06.2005, pod pokroviteljstvom HDAKI, održan je tečaj trajnog medicinskog usavršavanja I. kategorije "Određivanje ventilacijskih poremećaja prijenosnim spirometrom", koji je bodovan od HLK-a.

Prim.dr.sc. Asja Stipić Marković

<-- Povratak